Slobodan Bubnjević: ISTORIJA POHLEPE

Kao dobar model kako bizarno unutrašnje zlo jednog pojedinca nanosi bol stotinama i milionima nejakih, pohlepa je od Dantea do Olivera Stouna nezaobilazna tema u umetnosti. Ali isto tako i u istoriji politike
Kao dobar model kako bizarno unutrašnje zlo jednog pojedinca nanosi bol stotinama i milionima nejakih, pohlepa je od Dantea do Olivera Stouna nezaobilazna tema u umetnosti. Ali isto tako i u istoriji politike
Kako je knjiga postala deo asesoara? Usred sajamske groznice, mladi kritičar Danilo Lučić iz originalnog ugla razmatra staro, ali aktuelno pitanje tržišta knjiga, njihove kupovine, prodaje i budućnosti.
Njegoš beleži: “Hoang, jedanaesti imperator kitajski, 2000 godinah prijed Hrista ogradio je veliki zid koji je dug 300 miljah njemačkih. Za pet godinah ga je gradio”. O ovim i drugim “trenucima u kojima se filozof smejao” piše književnik Nemanja Rotar.
Vujica Rešin Tucić (1941-2009). Novica Tadić (1949-2011). Miroslav Karaulac (1932-2011). Petru Krdu (1952-2011). Nalazeći nit koja spaja ove stvaraoce, Dragoljub Stanković se oprašta od njih, pišući o izazovima za savremenog intelektualca.
“Čak i književnici visokih umetničkih dometa obećavaju odmor i razonodu. I oni se obraćaju umornom čitaocu, mole ga za večernje časove pozornosti, strpljenja. Međutim, kapci pospanog činovnika lagano klize”, zapaža prozaista Nemanja Rotar u novom eseju za Male novine.
U kritičkom osvrtu na književnu scenu, banjalučki pripovedač Berislav Blagojević postavlja pitanje koje dugo nismo čuli glasno, a koje zadire u jedan od osnovnih problema savremene produkcije – šta se dogodilo sa pričom?
Gde je Miroslav Krleža danas? U podsećanju na jednog od najznačajnijih hrvatskih književnika, prenosimo tekst Filipa Švarma, koji kao vrsni “krležijanac” priča neobično uzbudljivu priču o zlu što nam se desilo, i o zlu kao takvom.
Svojevremeno je Džon Le Kare oko svojih špijunskih romana stekao čitav kult ljubitelja, ali, kao da ga nove generacije mnogo manje čitaju. Novi prevodi su retki, a stara izdanja se ne obnavljaju. Da li se Džon Le Kare trajno “sklonio u zavetrinu”?
Biblija, kao jedna od najznačajnijih civilizacijskih tvorevina, zapravo nije jedna knjiga. Njen naziv, biblia, potiče iz grčkog jezika i znači “knjižice”, dok ona praktično predstavlja biblioteku knjiga. Kako je Biblija nastajala tokom vekova?
U 2011. obeležavaju se dve godišnjice Ive Andrića – 50 godina od Nobelove nagrade i 100 godina otkako je objavio prve pesme. Tim povodom prenosimo tekst Muharema Bazdulja “Kako je sarajevskim gimnazijalcima govorio Zaratustra”.